Kineska mobilna revolucija

Početak

Moje otkriće zanimljivog svijete kineske mobilne tehnologije započelo je kupovinom odličnog kineskog mobitela Huawei G300. Popularan među vlasnicima i developerima, nudio je mnogo za relativno malo novca. Pogotovo u usporedbi s ostatkom ponude domaćih mobilnih operatera. Tako  je oduševljenje ovim mobitelom dovelo i do ukidanja psihološke barijere prema tehničkim proizvodima iz Kine. Google je pronalazio sve više zanimljivih modela čije su karakteristike, o cijenama da ne pričamo, često nadmašivale domaću ponudu. Ponuda je, u stvari, tolika da bi za kratko predstavljanje svakog modela koji u sebi nosi samo jedan tip “kineskog” čipseta, popularni MTK6589, trebala čitava enciklopedija!

Glavni “krivac” za ovakav procvat ponude kineskih mobitela i revoluciju na tržištu mobilnih uređaja je tajvanska tvrtka Mediatek koja već dulje vrijeme proizvodi čipove za mobilne uređaje. Prije pojave androida ti su mobiteli bili pokretani primitivnim Nucleus OS-om. Ovo je bilo funkcionalno, ali ne i dovoljno kvalitetno rješenje. Godine 2010., nakon pojave čipseta MT6516 (MT ili MTK = Mediatek), proizvođači jeftinih kineski mobitela mahom prelaze na android.

Ovi uređaji, izrađeni od proizvođača poput ZTE, THL i Zopo, postaju nevjerojatno popularni u Kini i Indiji, zasjenjujući uspjeh velikih azijskih proizvođača orijentiranih na zapadna tržišta. Mediatek nastavlja s proizvodnjom sve efikasnijih i jeftinijih čipseta. Prošle godine je to bio dvojezgreni MTK6577, dok je 2013. godina definitivno u znaku smartfona s četverojezgrenim MTK6589 čipsetom koji je bacio na koljena konkurenciju sa cijenama ponekad manjim i od 130 USD (oko 740 Kn). Čak ni veliki proizvođač poput Sonya nije odolio ovoj jeftinoj i kvalitetnoj platformi pa se na tržištu pojavio model Sony Xperia C s MTK6589 čipsetom, no samo za azijsko i rusko tržište :).

U vrijeme pisanja ovog članka, na tržište već pristižu novi MTK6572 i MTK6582 mobiteli koji će postupno zamijeniti prethodnu generaciju uređaja s dvije, odnosno četiri jezgre. Više o njima možete pročitati na stranicama Telekineze, kao i o najnovijim, superbrzim mobitelima s osmerojezgrenim MTK6592 čipsetom.

Klonovi

Još do prije par godina, kineski mobitel je bio sinonim za jeftine Samsung, HTC ili iPhone klonove. Rijetko je tu bila riječ o vjernim kopijama, najčešće bi se radilo o telefonima debljim i težim od originala, uz obavezno “pumpanje” karakteristika kamere, procesora, memorije ili baterije. Proizvođači se nisu ustručavali lažirati rezultate testova, pa čak i hakirati android tako da prikazuje lažne specifikacije. Takvi mobiteli su se prodavali u vrtoglavim količinama, uglavnom na domaćem, kineskom tržištu. Preko noći su niknule čitave četvrti trgovina u kojima se za male iznose moglo kupiti uređaj koji je izvana bio gotovo identičan originalu.

Dio proizvođača je ipak odlučio uložiti zaradu u istraživanje i razvoj, pa su se tako počeli pojavljivati novi kineski brendovi mobilnih uređaja, čije su specifikacije i povoljna cijena ubrzo privukle kineske kupce. Kvalitet domaćih marki je rapidno rastao, a prosječni kineski potrošač je shvatio da kupovinom “samsunga”, “iphone” i raznih klonova bez imena ili pod nazivom HDC ili Star, u stvari kupuje mačka u vreći. Uz to, kineske vlasti su nedavno poduzele niz akcija za istrjebljenje kopija poznatih brendova, pa trgovački centri s elektroničkom robom na jugu Kine, u čuvenom Shenzenu, koji su do nedavno na račun ovih klonova obrtali milijarde dolara godišnje, sada zjape prazni. Kao i kod svakog pravila, i ovdje postoje iznimke, pa je tako na kineskom tržištu prisutno i par proizvođača (npr. Goophone) čiji su modeli mobitela prilično kvalitetne kopije poznatih originala.

Brendovi

Pametni telefoni iza kojih stoji kineski proizvođač s imenom nude daleko bolje korisničko iskustvo. Nije tu riječ samo o kvaliteti izrade, nego je lakše doći do podrške proizvođača u pogledu nadogradnje softvera i rješavanja mogućih problema, hardverskih ili softverskih. Osim toga, proizvodi s imenom imaju i bolju podršku korisničke zajednice na tematskim forumima. I u ovoj priči vrijedi pravilo da do istine možda vode i dva putića. Naime, poneki no-name modeli su, u stvari, proizvodi poznatog proizvođača koji su dospjeli na tržište pod drugim imenom. Nekad je riječ o identičnom proizvodu, ali je najčešće u pitanju odluka “posrednika” da načini izmjenu u dijelu hardvera radi smanjenja troškova nabave i povećanja profita. Prva varijanta je cjenovno povoljnija, a druga obično predstavlja proizvod umanjene kvalitete. Odabir no-name mobitela ili mobitela iza kojeg ne stoji poznati proizvođač najčešće pripada u domenu igara na sreću.

Od početnih nekoliko imena, tipa Star ili HDC, danas je u Kini prisutno oko stotinu “malih” proizvođača (malih pod navodnicima jer neki od njih zapošljavaju na tisuće djelatnika), od kojih pedesetak već ima etablirano ime u Kini, a dobar dio i izvan kineskih granica (ne računajući na Lenovo, Huawei i ZTE koji su u samom vrhu svjetske mobilne tehnologije).

Xiaomi

Jedan od najperspektivnijih novih kineskih brendova je Xiaomi (Šaomi), koji je u samo tri godine od osnutka uspio dostići konkurenciju kvalitetom i kvantitetom. Osim hardvera, razvija i vlastitu varijantu androida, svjetski popularni MIUI. Nakon što su izbacili na tržište nekoliko hardverski vrlo jakih i kvalitetnih modela, i osvojili kineske kupce, najbolji pokazatelj pozitivnog odziva inozemnih kupaca je osnivanje dvadesetak internacionalnih fan stranica – usprkos nedostatku bilo kakve promotivne kampanje i minimalnoj mogućnosti kupnje Xiaomi mobitela izvan kineskih granica. Potaknut rapidno brzim domaćim uspjehom, Proso (xiaomi = hrv. proso) kreće na međunarodno tržište. O namjerama najbolje govori činjenica da je od nedavno u njihovim redovima i Hugo Barra, bivši potpredsjednik googleovog menadžmenta za android.

Xiaomijeva najnovija perjanica je model Mi-3 sa 100.000 primjeraka rasprodanih u samo 86 sekundi, dok je prva serija pametnih Xiaomi LED televizora planula u manje od 2 minute. Čak ni Apple ne postiže takve prodajne brzine, usprkos legijama odanih fanova.

Još od prvog modela mobitela izbačenog na tržište u kolovozu 2011., Xiaomi obara rekorde u domovini. Prema podacima dobivenima s uređaja koje prati Flurry, tvrtka za IT istraživanja, baza mobitela koji na sebi imaju Xiaomijev softver se učetverostručila u posljednjih godinu dana. U prethodnom Flurryevom izvještaju se navodi da je Xiaomi osvojio preko 6% kineskog tržišta, najvećeg tržišta mobilnih uređaja na svijetu gdje je na poziciji iznad HTC-a i Lenova. Ovo je postigao u samo dvije godine od osnivanja tvrtke.

Paradoksalno je da se Xiaomi danas suočava sa situacijom u kojoj se već dulje vrijeme nalaze veliki igrači iz branše. Tvrtke koje se i dalje bave kopiranjem poznatih modela Applea, Samsunga i HTC-a, nimalo se ne srame kopirati i domaće proizvođače. Iako su im na meti i drugi brendovi, najviše kopija pripada najpopularnijem kineskom imenu – Xiaomi.

Kina

Flurry je u lipnju 2013 objavio izvještaj o zastupljenosti brendova pametnih mobitela i tableta u Kini. Odabran je slučajni uzorak od 18.310 primjeraka od ukupno 261.300.000 uređaja. Podaci pokazuju da Apple, Samsung i Xiaomi imaju tržišne udjele od 35%, 15% i 6%. Ostali, uglavnom kineski proizvođači, drže preostalih 44% tržišta.

Svijet

Prema najnovijem izvještaju Gartnera, poznate tvrtke za istraživanje razvoja mobilnih tehnologija, ukupan broj mobitela isporučenih krajnjim korisnicima je u trećem kvartalu ove godine dostigao brojku od 455.6 milijuna primjeraka, što je porast od 5.7% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U ukupnoj prodaji mobilnih uređaja, pametni telefoni imaju udio od 55%.

Hrvatska

U vremenu globalizacije, nagli razvitak kineske mobilne tehnologije nije prošao bez reakcije hrvatskih ljubitelja pametnih telefona. Burne rasprave se trenutno odvijaju na nekoliko domaćih foruma čiji članovi iz dana u dan prate vijesti o novitetima iz Kine, kao i raznoliku ponudu kineskih trgovaca. Od nedavno i nekoliko hrvatskih trgovina ima zanimljivu ponudu kineskih brend smartfona.

Kineske mobitele je moguće nabaviti i u par europskih podružnica u Španjolskoj i Italiji, što je posebno interesantno hrvatskim kupcima. Iako su cijene u tim trgovinama značajno više, kupac ne plaća PDV na proizvode kupljene unutar EU. Cijena dostave je veća nego iz Kine, ali je fiksna, neovisna o cijeni mobitela, pa je skuplje modele mobitela (za sada su to uglavnom ZOPO, THL i Faea) čak isplativije kupiti u Europi (cijena transporta iz Kine jest manja, ali je tada u ukupnom trošku vrlo velika stavka – PDV).

Ogromna ponuda kvalitetnih mobilnih uređaja iz Kine ide u pohod na svjetsko tržište pa se zaista može reći da je na pomolu svojevrsna kineska mobilna revolucija…